top of page



Duljina rijeke Gacke bez pritoka iznosi 21 km.
O Gackoj dolini
Gacka dolina veliko je krško polje omeđeno Velebitom prema moru, a prema unutrašnjosti Kapelom. Poljem dominira rijeka Gacka, koja izvire na jednom kraju polja i ponire na suprotnom. Po duljini Gacka je treća ponornica na svijetu. Njezin je izvorni tok dugačak 32 km, no nakon izgradnje HE Senj 1960-ih skraćen je na 11 km, budući da se na području grada Otočca veći dio vode za potrebe hidroelektrane odvodi tunelima u umjetno Gusić jezero. Zbog blagog pada nadmorske visine tok joj je miran i zavojit. Voda Gacke izuzetno je čista i bogata kisikom.
Izvorišno područje Gacke sastoji se od mnogih manjih izvora, no tri su najjača: Tonković vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. Izvori imaju oblik jezeraca i vrlo su slikoviti. Tu se nalazi brojne stare mlinice – "malenice", od kojih su neke obnovljene i uređene u tradicionalnom stilu. Osim mlinica, tu su i pile na vodu, stupe za stupanje i koševi za pranje sukna. Gačani su se rijekom kretali "plavima", plovilima izdubljenima iz jelovih trupaca, koji su svojstveni za Gacku. U rijeci raste brojno vodeno bilje, toliko bujno da ga Gačani kose i njome hrane stoku.
Do 1937. u Gackoj su živjele samo četiri vrste ribe: potočna pastrva, jegulja, piškur i štuka, koja je možda unesena u vrijeme Frankopana. Nekad je u rijeci živio i potočni rak, no nestao je 1931. zbog račje kuge. Kasnije su u Gacku unesene brojne druge vrste riba, a neke su došle i kanalom kojim je za potrebe HE Senj Gacka spojena s Likom, tako da danas u Gackoj žive još i kalifornijska pastrva, lipljen, šaran, linjak, bodorka, klen i sunčanica. Unošenjem ovih vrsta poremećena je biološka ravnoteža rijeke i smanjena čistoća vode. Potočne pastrve u Gackoj osobito brzo rastu (oko pet puta brže nego u drugim krškim rijekama) i poznate su među ribičima diljem svijeta. Gacka je nekada ponirala u tri ponorne zone: Ponori kod Švice, Gusić polje i Hrvatsko Polje. Na području Otočca tok Gacke nekada se račvao u dva rukavca, od kojih je onaj južni u Švici tvorio dva jezera međusobno povezana slapom visokim 50 m. To su područje zvali i "Malim Plitvicama", a tu je također bio velik broj mlinica, pila pokretanih vodom kojima su se pilili trupci dopremljeni rijekom, stupa i koševa, pa čak i mala hidroelektrana, izgrađena 1936. za potrebe grada Otočca i okolice.Vrela rijeke Gacke proglašena su spomenikom prirode, a Gacko i Dabarsko polje značajnim krajobrazom.
bottom of page